Povijest paške čipke

Povijest paške čipke, bijelog zlata Grada Paga, je bogata i o njoj bi se moglo ispisati puno stranica, no ja neću ovdje odlaziti u širinu već ću iznijeti najvažnije činjenice te tako Vam pokušati dočarati vrijednost i veličinu paške čipke. Nadam se da ćete iz mog teksta prepoznati razloge zbog kojih je paška čipka kroz povijest toliko postala cijenjena, poznata i poštovana kako u samom Gradu Pagu tako unutar i izvan granica Lijepe naše.

Vjeruje se da paška čipka korijene ima u Mikeni te da se u Gradu Pagu počela raditi potkraj 15.st. Veliku važnost u njenoj povijesti imaju sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite koje su bile glavni pokretač čipkarstva i škole čipke u Pagu. Danas se u samostanu nalazi kolekcija od preko 127 eksponata koju čuvaju i sakupljaju preko 150 godina a koju je Ministarstvo kulture RH proglasilo kulturnim dobrom Hrvatske. Jedan od najvrednijih eksponata je oltarnik sašiven prije 150 godina. Na svom putu razvoja u savršenstvo kojim se danas ponosi paška čipka je putovala u razne krajeve svijeta, a u vrijeme Marije Terezije šila se na dvoru.

S vremenom je čipka postala samostalan dekorativan predmet, ukras na namještajima, uokvirena na zidovima, ušivana u odjevne predmete, ukras plahtama, jastucima, zastorima, stolnjacima te kao ukras na crkvenom ruhu. „Čipkarska škola“ u Gradu Pagu osnovana je 1906 . godine a utemeljio ju je tadašnji gradonačelnik Paga Frane Budak dok je prva učiteljica bila Nina Rakamarić. Čipkarska škola kontinuirano je radila do 1945. godine a nakon toga s manjim i većim prekidima. Godine 1994.godine počela je djelovati u sklopu Srednje škole Bartula Kašića kao jednogodišnji tečaj čipkarstva koji je do danas iznjedrio preko 200 novih čipkarica. Današnja učiteljica je gospođa Neda Špoler. Uz školu važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima i Udruga paških čipkarica „Frane Budak“ te Međunarodni festival čipke koji se od 2010. godine, svake godine u lipnju, održava u Gradu Pagu.